Archbishop John addresses the Samoan community (Samoan translation)

This is a translation of Archbishop John Dew’s address to the Samoan catechists published in the March issue. O le saunoaga toe teuteuina lenei a le afioga i le Akiepikopo…

This is a translation of Archbishop John Dew’s address to the Samoan catechists published in the March issue.

O le saunoaga toe teuteuina lenei a le afioga i le Akiepikopo John Dew i le Matagalua Samoa i le aso 12 o Fepuari 2011, e toe fa’amalamalamaina ai mo le taimi mulimuli, lana talanoaga sa faia ma fesoasoani e fa’atatau i le tofiaina o le ta’ita’i lafulemu o le Matagaluega Samoa, lea ua mafua ai fe’ese’esea’iga ma le loto tiga.

O Mika Teofilo, ua tofia nei o le Ta’ita’i Lafulemu o le Matagaluega Samoa, ma o ia o le’a gafa ma le fuafuaina ma tu’u fa’atasia o galuega fai uma a le Matagaluega, e aofia ai le fa’asoasoaina o misasa Samoa mo aulotu ta’itasi, le tufatufaina o ali’i faife’au e osia ia misasa, galuega fa’a-aoga aso Sa, ma galuega fa’a-autalavoa. O Mika Teofilo o lo’o galue nei i le Ofisa tutotonu o le Pule’aga, ma o le latou so’otaga vava lalata ma isi fo’i matagaluega o le Pule’aga, o le’a fa’afaigofie ai fo’i ona maua e outou uma o sui o le Pule’aga se so’otaga faigofie ma isi fo’i matagaluega o le Pule’aga.

Mai le aso 21 o Me 2010, ua iai nisi aulotu ua o ese mai ma le Matagalue Samoa, e ui lava ina o lo’o fa’aauau pea ona faia galuega a le Matagaluega, e i latou o lo’o tumau pea lo latou lagolagoina o le Matagaluega ma la’u ta’ita’iga. O le mea mautinoa o la outou filifiliga tou te o ese mai le Matagaluega Samoa, o la outou lava filifiliga lea na fai, ae le o a’u. Ou te mana’o iā outou uma ina ia outou galulue fa’atasi ma felagolagoma’i i lalo o le Matagaluega e tasi.

E le mafai e so’o se fa’alapotopotoga fa’a-le-lotu ona fa’aauauina, e aunoa ma se fa’atanaga mai i le Akiepikopo. O lenei tulafono e aofia ai ma alulotu ma latou galuega uma e fai. O lenei fo’i tulafono, e le o se tulafono lea a John Dew, a’o le tulafono a le Ekalesia.

O le aso i luma atu o le aso fono fuafuaina ia Me 26, 2010 mo fesosoani, ta’ita’i o Ekalesia ma Akiepikopo John Dew, na ia maua ai se fe’au tusitusia ile upega tafa’ilagi e fa’apea: Ou te fa’ailoa atu i lau afioga, e fai ai a’u ma sui o le Matagaluega Katoliko Samoa i Ueligitone e fa’apea.i se fonotaga i le hall a Ioane Vito i le po anapo, na malilie auau fa’atasi ai le Matagaluega e te’ena au fuafuaga mo se fonotaga ma sui o le Matagaluega Samoa i le aso Lulu nei. O lea ou te fa’ailoa atu ai o le’a leai seisi e auai atu i lea fonotaga. E ui lava ina sa to’atele nisi na fa’ailoa mai e le’i fausia e le to’atele lea fa’ai’uga, a’o le mea moni o le fe’au lenei, fa’atasi ai ma le lē fa’atasi mai o i latou na faia lea aveai i le misasa na fa’apa’ia ai le tofi o Mika Teofilo, o se pine fa’amau lea o lo latou te’ena o le pule a le Akiepikopo John Dew.

Na saunoa Akiepikopo John e fa’apea o nisi sa latou taumafai malosi e taofia le faia o misasa Samoa e fa’aalia ai lo latou tete’e, e ala lea i lo latou fa’atonuina o le afioga ia Katinali Viliamu ma isi faife’au, e leai ni misasa Samoa e faia. 

O le misasa, o le fatu lea o le fa’atuatuaga Katoliko, ma e matua leai, leai lava se aia a so’o se tagata e taofia ai le faia o se misasa. E mana’omia e le Faife’au po’o le Ta’ita’i Lafulemu o le palisi le fa’atanaga a le Akiepikopo, ona fa’ato’a mafai lea ona taofia se misasa. O le tiute fo’i o le fesoasoani, o le a’oa’oina lea o tagata aulotu o le taofia o se misasa, e matua le fa’atagaina lava. 

O le isi fo’i fonotaga sa taloina e Akiepikopo John Dew mo le aso 19 o Tesema 2010, sa fa’apea fo’i ona toe tolopoina i le talosaga mai a le to’atele na ‘a’afia i se fa’aipoipoiga.
O nisi o aulotu ua matua fevaevaea’i lava. Fa’atasi ma le lē auai mai i le fa’apa’iaina o le tofi o Mika, o nisi fesoasoani na lē auai i komunio totogi i aso Faraile muamua o masina, lē auai i fonotaga a aoga aso Sa ma autalavou a le Matagaluega, ma fa’apea fo’i ona lē auai i le misasa fa’aiu o le tausaga a le Matagaluega sa faia i le aso Sa 5 Tesema 2010. E ui lava i lea, o i latou uma o lo’o tumau pea lo latou fa’atuatua ma le lagolago i le Matagaluega, ua latou toe faia ni ofisa fou mo le Matagaluega ma nisi o aulotu, ma fa’aauau ai pea galuega a le Matagaluega e pei ona masani ai. Ou te matuā le mana’o lava e faia e se isi po’o nisi ni faiga tau-fa’mata’u, tau faifai po’o ni finauga fo’i ma i latou nei. O i tonu lava e matua mana’omia ai lo outou galulue fa’atasi ma tatalo fa’amaoni fa’atasi, ma mafaufau loloto i le uiga o oe o le Katoliko.

E iai taimi e tatau ai ona fa’amaualalo le tagata. Ave’esea lona manatu fa’apito mo le lelei o le Matagaluega, ma toe fai se amataga fou. Ou te talitonu o le taimi nei o se tasi lea o ia taimi. O se faiga matuā lē fa’amaoni ma le lē tonu le tete’e pea o se aulotu ma fa’atupu le fevaevaea’i ona o le Tino o Keriso.

O tagata Samoa uma ua tatau nei ona toe fo’i i le Matagaluega ma galulue fa’atasi mo lona fa’aleleia atili. Ae ou te le’i alu i la’u malaga sā ia Iulai i le tausaga ua mavae, sa ou fa’atonuina Mika ina ia fa’aauau pea ona galulue ma tagata lotu ma fesoasoani o lo’o tumau lo latou fa’atuatua ma le lagolago.

Tulafono Tumau
O le aso 28 o Ianuari na ou talanoa ai i fesoasoani e uiga ile tele o ni vaega o le tulafono tumau o lo’o fa’a-le-tonu, ma o se tasi o ia fa’a-le-tonu o le lē mulimuli ta’ia lea o nisi o aiaiga o le tulafono. Mo se fa’ata’ita’iga; o le ‘u’umi o nofoa’iga a ofisa o aulotu ua matua le usita’ia lava. O galuega fo’i a fesoasoani – e iai se tasi fesoasoani na ia tuuina mai ia te a’u se mau na ia tusitusia e fa’apea; o mataupu uma tau i le aulotu e ao ona fa’aui atu uma i le fesoasoani ae le o le peresetene. O se mau ua matua sili ona sese lea mau. O lo’o matua manino lava le tusi tulafono i lona fa’apea mai, o le tuite o le fesoasoani e fa’a-le-agaga ma le fa’a-lafulemu. E le o le uiga lea ina ia auala uma atu mea i le fesoasoani, a’o ona tiute e fa’a-le-agaga ma fa’a-lafulemu. E LE o le fesoasoani na te fa’agaluea’ina galuega fai a le aulotu e aofia ma tupe, a’o le peresetene ma ona ofisa (6.1.(p37), 11.6 (p11). O lo’o fa’apea mai le tusi galuega mo fesoasoani e fa’apea; O aiaiga uma o lo’o fa’amaumauina i lenei tusi, e fa’aauauina pea lona fa’aaogaina se’i vagana ua suia e le Akiepikopo (8.1.p40). I le ma lenei, o le’a toe iloiloina e le Akiepikopo fa’amaumauga uma o lenei tusi, ma a faia ni suiga, ona toe lomia lea o nisi tusi fou, ma tufatufa atu i fesoasoani (8.2.p40) p18.

O le’a toe iloiloina le tulafono tumau ona o mafua’aga nei.
E mana’omia ni faiga fa’ata’atitia e mautinoa ai o lo’o tausisia tulafono Tumau.
Ua to’atele ni fesoasoani ua talosaga mai latou te mana’omia nisi a’oa’oga 
mo le fa’aleleia o le latou galuega.
O lo’o tele pea ni fa’amatalaga sese o lo’o fa’asalalau e fa’atatau i tiute a 
Mika Teofilo.
O nisi fesoasoani e le o malamalama i o latou tiute, mea fai ma aia tatau.
Talu ai oni auala le taualoa na tautala mai ai nisi ia te a’u ma faife’au ma 
ta’ita’i lafulemu.
Fa’atasi ai ma le le amanaia o la’u pule ma le latou fo’i pule.
Na saunoa ai loa le Akiepikopo John Dew o le’a ia vala’aulia Lafaele Mapusua ma Lolesio Risati i le vaega e toe iloiloina le tulafono tumau, fa’apea fo’i ma Kalolo Perez ma Paulo Paulo. O le’a vala’auina fo’i ni faife’au ma nisi o ituaiga, aemaise sui o le matagaluega o e o lo’o iai se tomai fa’apitoa mo nei iloiloga. 

Faamalolo
I le fonotaga i le Aso 28 Ianuari 2010, na ou faamalolo ai mo se taimi le mautinoa fesoasoani e to’a sefulu ma o latou faletua, o i latou ia na tete’e i suiga na ou faia. Ua amata i le taimi nei lea faamalologa… e maua ai le taimi e tatalo ma mafaufau loloto ai ma toe faafou mo le galuega ma toe faavasega ai mataupu faatatau i le faavae.
A’o faamalolo i latou nei, o le a latou le faia ni tiute faa-fesoasoani. Na ou poloai’a ai fo’i i latou ina ia aua nei toe ofuina o latou sulutaga. O lenei faamalologa, e fesoasoani ia i latou i o latou tofiga faa-fesoasoani, ma faapea foi ona fesoasoani ai ia outou mafutaga, e avea o ni nofoaga tatalo ma feiloaiga, o le toe fofoina, talileleia, fesoasoania’i ma le faapaiaina.

E lagona le faanoanoa, ona i lenei vaiaso na ta’ua ai e nisi o faifeau o palisi, o nisi o fesoasoani fai mai latou te le amanai’aina a’u faatonuga, aua ua fai mai a latou aulotu, latou te manana’o ia i latou. Ou te toe faapea atu ai, e faa-manino: “E le filifilia e aulotu fesoasoani, pei foi ona lē tofia e aulotu faifeau o palisi poo ta’ita’i lafu-lemu (pastoral leaders); o le matafaioi lena a le Epikopo a le Puleaga. Afai ae le amanai’aina e fesoasoani faatonuga ua tuuina atu, o le a leai loa sa’u filifiliga ae o le a faatea ese loa i latou.

O le a se mea ou te mana’o iai?
Ou te faamoemoe ia outou talia ma amanai’a le tofiga o Mika Teofilo ma galulue faatasi ma ia i matafaioi ua tuuina atu ia te ia.

O le ofisa o le matagaluega sa faagalueaina i le fitu masina talu ai, e faatumauina pea. Pe a mae’a iloiloga o le faavae, o le a talosagaina outou, e toe filifili se peresetene fou ma ni komiti mo le matagaluega, ma ofisa mo aulotu taitasi. O tulafono e puipuia ai le palotaina o ofisa o aulotu ma le ofisa o le matagaluega, o le a matua faamaumauina. O le a tumau pea tulaga o loo iai aulotu a Newtown ma Naenae. O i latou na tula’i ese o loo fautuaina ina ia toe foi mai i le tulaga o loo iai nei.

O aulotu uma e faafesoota’i Mika i le fuafuaina o Misasa. E fesoota’i Mika ma faifeau o palisi, ma ta’ita’i lafu-lemu (lay pastoral leaders) ma ta’ita’i o aulotu. E tatau ona tatou mafaufau faatasi, o le galuega a le ekalesia o le fesoasoani i isi, e o mai faatasi i le mafutaga ma le Atua. O tatou uma ta’itoatasi, e iai le aso e tu ai i luma o le Atua i le tatou fa’amasinoga mulimuli ma ta’uta’u atu le tala i a tatou amioga. E tele taimi na o’u ta’u atu ai, o outou tagata Samoa, e mafai ona faa-tama-o-aigaina lenei ekalesia i Ueligtone, i lo outou faatuatua, tu ma aganuu, o a outou pese, siva ma le agaga tali malo. O tatou o se ekalesia ua valaauina ia tasi. O le tatalo lena a Iesu ‘Tama e, ia tasi i latou uma’.
O lo tatou maopopoga o loo fauina ma tapu’eina i vaega e fa:
O lo tatou faatuatuaga fe-faasoa’ai faatasi i le Alii Toetu
O tatou lagona fe-faasoa’ai, o le auai i le ekalesia, i le puleaga ma le palisi 
O lagona fetufa’ai i tatalo aemaise i le Eukalisitia
O le tatou galuega faifaatasi, ia atina’e le malo o le Atua ma fai so tatou sao mo le lelei o le lalolagi i aso nei.
O le tatou maopopoga na soifua ma maliu ai Iesu e le na o se manatu. O le maopopoga e tasi e maua mai i galuega fitā – e le o le faamasinoina o isi, filifili muamua isi nai lo i tatou, o le sauni e faamagalo, saili ina ia faalelei ma isi ae le o le tau fofoina o le maasiasi o le faamaualuga. 
E maua le maopopoga e tasi pe a tatou faa-galo i tatou lava ae faamuamua Keriso ma isi uso a tagata.

Faifeau mai Samoa
Ou te fia faamaninoina nisi o faamatalaga sese ua alia’i mai e uiga i le faamatu’u mai o faifeau e toalua e le Afioga Akiepikopo Alapati Mataeliga mai Samoa, e galulue i le Puleaga. Atonu o ni nai masina taunuu mai faifeau. E tofia le toatasi mo galuega masani i totonu o palisi ma aulotu. Atonu e mafai ona ia fesoasoani i nisi o Misasa Samoa. O le isi faifeau o le a tofia i galuega tau Sakalameta i totonu o le matagaluega. Na te lē suia Mika. E pei o faifeau uma a le puleaga, latou te fesili uma ma ia te a’u o le Epikopo a le Puleaga.

O loo tusia i le faavae “O tagata Katoliko Samoa taitasi uma, e muamua ma faataua, o ia o le sui o le palisi (6.3). O lea la, o Misasa uma o Misasa a le palisi. O faifeau palisi ma lē e ta’ita’i lafu-lemu (lay pastoral leader) e ao ona silafia fuafuaga mo Misasa i le gagana Samoa i totonu o palisi. Ona o la’u talosaga, o le a faafesoota’i ai e Mika le faifeau a le palisi po o le ta’ita’i lafu-lemu (pastoral leader) e faatatau i taimi o Misasa.
Pei ona ta’ua e Sagato Paulo, ‘O mea ua foai mai e le Agaga, ua matua ese lava: o le alofa, o le olioli, o le filemu, o le onosa’i, o le mataalofa, o le agalelei, o le faamaoni, o le agamalu ma le amio mamā.’

For an English translation of this click here.